NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA DILJEM LIJEPE NAŠE
ZAGREB – SPLIT – OSIJEK - PULA - SISAK - KUTINA - VELIKA GORICA - DUBROVNIK - HRVATSKA KOSTAJNICA
9 GRADOVA – 14 KINO DVORANA – 150 FILMOVA – Besplatno!

NOVOSTI

"Dalibor Martinis iz 2077. može biti bilo tko"

Razgovor vodila Leila Topić

Ukoliko treba tražiti povod za razgovor s uvijek zanimljivim multimedijskim umjetnikom Daliborom Martinisom, onda su to dva velika projekta koje sprema za 2016. godinu. Riječ je izložbi naslovljenoj „Data recovery“, planiranoj za konac sljedeće godine u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti kao i izložbi u travnju, specijalno osmišljenoj za Umjetnički paviljon radnog naziva „Request_reply.DM2077“. U sklopu tog projekta, Martinis pretvara izložbeni prostor Umjetničkog paviljona u jedinstveni audio-vizualni ambijent u kojem će se projicirati dvadeset kratkih eksperimentalnih filmova snimljenih u posljednje dvije godine. Posrijedi je svojevrstan nastavak dijaloga umjetnika sa samim sobom u kojemu Martinis oblikuje odgovore u formi kratkih filmova nepovezanih narativnim slijedom a koji su nastali kao odgovor na unaprijed smišljena Martinisova pitanja. Pri tom su pitanja ponekad retorička, ponekad upućuju na prirodu našeg svijeta, umjetnikovu svijest ili mogućnosti promjena društvenih poredaka. Filmovi su snimani na lokacijama diljem planeta: od Rio de Janeira i Pariza, preko Sjedinjenih Američkih Država do Ukrajine. Oni su ponekad duhoviti, ponekad društveno angažirani, problematiziraju univerzalna ljudska pitanja ili su pak krajnje osobni, ali zahvaljujući Martinisovoj vještini komuniciranja s publikom, odnosno prepoznatljivoj vizualnoj estetici, uvijek odmiču gledatelja iz zone ugode i potiču na razmišljanje. Pomoću oba projekta Dalibor Martinis kroz teorijsko propitivanje i analizu medija eksperimentalnog filma problematizira samu društvenu praksu proizvodnje značenja i smisla te proizvodnje i potrošnje vrijednosti u kontekstu svijeta medijske realnosti.

Treba li raditi dokumentarne filmove?

Branko Ištvančić

Čini se, kako je u današnje vrijeme, sasvim normalno za očekivati da svaki mladi čovjek, koji se želi baviti filmom, u prvom redu, želi raditi samo jedno, a to je igrani film – jer, to je nešto najviše što čovjek može raditi kad se bavi filmom. Tako je o tome mislio i Zoran Tadić. Još kao mlad čovjek, uopće nije ni pomišljao na dokumentarce, odmah je mislio na igrane filmove. Štoviše, mislio je na velike igrane filmske trilogije, tetralogije, priželjkivao je samo jedno – raditi igrani film. Dokumentarac je bio samo na rubu njegova redateljskog interesa. Ali, kako je kasnije shvatio, pao je u vodu i naučio plivati. Prateći razvojni put jednog takvog filmskog redatelja, ne može se zaobići interregnum jednog autora u njegovom realizacijskom opusu sve do svog igranog prvijenca. Za Tadića to je bilo pitanje prihvaćanja onog što mu je dostupno, a to su dokumentarci i mogućnost ostvarivanja samo neke “tiše” karijere. Pa, kad kaže da je, u stvari, “dokumentarcu prišao kao nužnom zlu” u etapi do igranog filma, nije mu bilo žao što se bavio dokumentarcem, jer je, radeći dokumentarce, u stvari, “otkrivao općenito prirodu filmskog posla i dokumentaristiku uopće, a na svoj način time i film”. Tvrdnja jednog od najpoznatijih predstavnika novog vala redatelja Jean Luc Godard kako svaki igrani film teži biti dokumentarnim, a svaki dokumentarni – igranim, jedno je od glavnih načela kada se radi o postizanju uvjerljivosti na filmu, a i biti filma uopće...

Svečano otvorena druga "Noć hrvatskog filma i novih medija'

Ljubitelje filma u devet gradova Lijepe Naše ove je subote pred velika platna 14 kinodvorana dovela 'Noć hrvatskog filma i novih medija'. Ujedinjeni u jednoj filmskoj noći, građani Hrvatske su imali priliku pogledati više od 150 filmova koji su obilježili domaću kinematografiju, a svečano otvorenje odvilo se u zagrebačkom kinu Europa.

Uz pobjednički marš na zvuke nezaboravnog soundtracka filma 'Bitka na Neretvi', i niza glazbenih numera koje su nas podsjetile na filmove uz koje smo odrastali, ansambl Acoustic Project pod dirigentskom palicom Krešimira Batinića, uveo nas je u drugu 'Noć' posvećenu sedmoj umjetnosti., zajedno s Ksenijom Pajić, voditeljicom programa. Nakon što su nazočne pozdravili pomoćnica ministra kulture RH, Tamara Perišić, i umjetnička voditeljica manifestacije i redateljica Irena Škorić, započeo je koncert "Melodije velikog ekrana", a zatim i izbor najboljih hrvatskih filmova.

Projekcije u kinu Europa započele su jedinim hrvatskim filmom nagrađenim Oscarom, animiranim klasikom 'Surogat' Dušana Vukotića, nakon kojega su gledatelji uživali u dojmljivom kolažu kratkih filmova iz 30-tih i 40-tih prošlog stoljeća koji su ih svojim nevjerojatno živopisnim i zanimljivim crticama iz života starog Zagreba i Dalmacije ugodno iznenadili, kao i prvi hrvatski zvučni filma Šešir Oktavijana Miletića iz 1937, te digitalno restaurirano Ogledalo Ante Babaje u spomen na 5.obljetnicu smrti znamenitog hrvatskog redatelja. Nakon pauze, film "Yulia" , prvi i jedini biografski film o prekrasnoj i intrigantnoj ukrajinskoj političarki Yuliji Tymoshenko, redatelja Jakova i Dominika Sedlara, doživio je svoju hrvatsku premijeru.

Projekcije su se nastavile do kasno u noć, kao i u svakom gradu uključenom u manifestaciju, a valja spomenuti i filmsku tribinu "Hrvatski film i financiranje koprodukcija: između umjetnosti i interesa?" pod voditeljskom 'navigacijom' filmskog kritičara Boška Picule, koja je dovela do žustre rasprave među sudionicima (redatelji Veljko Bulajić, Jakov Sedlar, Vinko Grubišić, filmski kritičar Krešimir Košutić).

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, i stručni suradnici, Borivoj Dovniković -Bordo, Tomislav Gregl, Branko Ištvančić i Leila Topić, sakupili su ono najbolje od domaće kinematografije, i sastavili specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

„Potaknuti mnoštvom posjetitelja, ne samo u zagrebačkim kinima, nego i u Splitu, Sisku, Osijeku, Kutini, Puli, Velikoj Gorici, Hrvatskoj Kostajnici i Dubrovniku, nadamo se da će sljedeće godine "Noć hrvatskog filma i novih medija" zaživjeti u svakom gradu i mjestu gdje je nekad postojalo kino" – izjavila je umjetnička voditeljica manifestacije, redateljica Irena Škorić nakon što je zadnja projekcija završena.

PROGRAM SVEČANOG OTVORENJA U KINU EUROPA – BESPLATNO!

Druga 'Noć hrvatskog filma i novih medija' održati će se u subotu, 6. lipnja 2015., i to u 9 gradova (Zagreb, Split, Osijek, Pula, Dubrovnik, Sisak, Kutina, Velika Gorica i Hrvatska Kostajnica) i 14 kino dvorana.
Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika: Borivoj Dovniković – Bordo i Tomislav Gregl - selektori za animirani film, Branko Ištvančić - selektor za dokumentarni film, Leila Topić - selektorica za nove medije, sastavila je specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

Svečano otvorenje manifestacije "Noć hrvatskog filma i novih medija" će se održati 6.6. u zagrebačkom kinu Europa s početkom u 20 sati. Ulaz na svečano otvorenje je besplatan. Gledatelje će kroz program voditi omiljena glumica s malih i velikih ekrana Ksenija Pajić. Na početku će glazbenim vremeplovom kroz povijest hrvatske filmske glazbe na koncertu "Melodije velikog ekrana" 'zaploviti' vrhunski ansambl Acoustic Project, kada ćemo se uz najdraže kadrove i dobro nam znane melodije, u aranžmanu Frane Đurovića i Dubravka Palanovića, moći prisjetiti bezvremenskih hrvatskih filmova poput Vlaka u snijegu, Glembajevih, Malog mista, Sinjeg galeba, Bitke na Neretvi, Baltazara, Čudesne šume, Ciguli Miguli, Kužiš stari moj, Breze, Tko pjeva zlo ne misli, Vatroslava Lisinskog, U gori raste zelen bor i drugih.

NAJBOLJE OD HRVATSKE ANIMACIJE, KRATKOG IGRANOG I DOKUMENTARACA

Uz projekciju jedinog hrvatskog Oscarom nagrađenog filma - Surogat - goste očekuje i dojmljivi kolaž kratkih filmova iz prve polovice prošlog stoljeća koji će ih svojim nevjerojatno živopisnim i zanimljivim crticama iz života starog Zagreba i Dalmacije sigurno ugodno iznenaditi, kao i prvi hrvatski zvučni filma Šešir Oktavijana Miletića iz 1937, te digitalno restaurirano Ogledalo Ante Babaje u spomen na 5.obljetnicu smrti znamenitog hrvatskog redatelja, te popularni animirani filmovi koji su ostvarili velik uspjeh na domaćim i inozemnim filmskim festivalima.

Hrvatska premijera „biografije na filmu“ Yulije Tymoshenko

Riječ je o hrvatskoj premijeri filma Yulia, prvog i jedinog biografskog filma o prekrasnoj i intrigantnoj ukrajinskoj političarki Yuliji Tymoshenko, ikoni Narančaste revolucije. Film koji već sada budi velik interes redateljski potpisuje obiteljsko-redateljski duet, Jakov i Dominik Sedlar, koji su osim nikad viđenih materijala 'pogleda izbliza' u njen život iza medijskih kulisa, za iskrene komentare pridobili i Vaclava Havela te Paola Coelha, dok tekst interpretira Armand Assante. Tu su i legendarni dokumentarni filmovi doajena dokumentarnog filma, Moj prvi radni dan Miroslava Mikuljana o vječnoj temi - traženju prvog posla bez iskustva, Koliko to vrijedi Kreše Golika o kondukteru tramvaja iz 1969., te pomalo zaboravljeni Rubne slike gladi Nenada Puhovskog, jedan od rijetkih, ako ne i jedini dokumentarni film koji se bavio fenomenom gladi kao pokazatelja teških socijalnih uvjeta dijela stanovnika Zagreba ne tako davne 1989. godine... Za kraj dokumentarnog bloka tu je jedan od rijetko viđenih filmova, Oslobođenje Zagreba Branka Marjanovića iz 1945.

U ponoć će posjetitelji kina Europa imati priliku pogledati jedan od hrvatskih filmskih klasika, Transatlantic Mladena Jurana, prvi hrvatski film snimljen u Americi, s vječnom temom hrvatskog 'trbuha za kruhom', i sudjelovanjima na A-festivalima, budi znatiželju jer glavnu ulogu ima Melita Jurišić, danas zvijezda Mad Maxa, koja glumi uz bok Charlize Theron.

NOVI MEDIJI

Na pitanje Što je medijska umjetnost? zapravo je nemoguće dobiti precizan ili jednoznačan odgovor. Razloga je mnogo upravo zbog teškoća prilikom određivanja što je novo u sve bržem razvoju tehnologija i medija.
U dvorani Muller kina Europa od 22,30 sati prikazivati će se recentni radovi autora (Dalibor Martinis, Boris Cvjetanović, Matija Debeljuh, Boris Greiner i dr.) koji se kritički odnose prema vlastitom mediju. I ove godine zastupljeni su autori različitih generacija i raznovrsnih autorskih pristupa unutar video odnosno filmske umjetnosti poštujući naravno i nametnuta nam ograničenja.

FILMSKA TRIBINA: Hrvatski film i financiranje koprodukcija: između umjetnosti i interesa

Vođeni prošlogodišnjom žustrom debatom na temu hrvatskog filma između umjetnosti i publike u kojoj je palo mnoštvo teških riječi, ali se našlo i nekoliko istomišljenika, ove će se godine, pod voditeljskom 'navigacijom' filmskog kritičara Boška Picule, raspravljati o financiranju koprodukcija u domaćoj kinematografiji. Filmske koprodukcije su sinergija umjetničkog rada te kulturnih i financijskih interesa svih angažiranih strana, ali i područje koje i dalje izaziva različite dvojbe. Na koji su način dosad realizirane koprodukcije u kojima je sudjelovala hrvatska kinematografija, poglavito s kinematografijama susjednih država? Jesu li se ovi projekti isplatili, i u umjetničkom, i u financijskom smislu? Jesu li ostvarene koprodukcije bile u korist svih strana ili je neka od njih ipak slabije prošla? Koja je općenito budućnost filmskih koprodukcija u Europi i svijetu?

Sudjeluju: redatelj Veljko Bulajić, redatelj Jakov Sedlar, filmski kritičar Krešimir Košutić, redatelj i direktor Jadran filma Vinko Grubišić i Sanja Ravlić, bivša umjetnička savjetnica za Filmske koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom u HAVC-u.

Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje.

Upravo zbog toga, ulaz na sva događanja potpuno je besplatan!

Manifestacija će se održati pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar – Kitarović.

'NOĆ HRVATSKOG FILMA I NOVIH MEDIJA DILJEM LIJEPE NAŠE'
Hrvatska premijera filma Yulia Jakova i Dominika Sedlara te zagrebačka filma Sveci Ivana Perića sa žestokim glumačkim duom, Anom Gruicom i Vucom

Druga 'Noć hrvatskog filma i novih medija' održati će se u subotu, 6. lipnja 2015., i to u 9 različitih gradova (Zagreb, Split, Osijek, Pula, Dubrovnik, Sisak, Kutina, Velika Gorica i Hrvatska Kostajnica) i 14 kino dvorana. U jednoj će se večeri i noći prikazati više od 150 filmova - počevši od zagrebačke premijere filma Sveci, splitskog redatelja i scenarista Ivana Perića, u kojem uloge tumače i egzotična Ana Gruica te drčni Siniša Vuco koji naravno glumi sam sebe, a za glazbene je partiture zaslužan bend Kuzma i Shaka Zulu. Lepršava mediteranska komedija iz splitskog predgrađa s mirisom mora i indie estetikom, uz dašak nostalgije, vraća u 90-e kada tri nerazdvojna prijatelja pokušavaju sitnim kriminalom spasiti svoju egzistenciju, a na rasporedu je u 24 sata u dvorani 1 zagrebačkog Cineplexxa Centra Kaptol.

Obožavani dječji filmovi za najmlađe u popodnevnom terminu

U prvom dijelu programa posebna je pažnja posvećena klincima i klincezama koji umjesto crtića prije Dnevnika na TV-u, te subote mogu uživati u omiljenim animiranim i igranim filmovima za djecu i prije spavanja zavaljeni u fotelje kina pogledati novog Šegrta Hlapića, Čudesnu šumu, Muhu Zunzu, Čarobnjakov šešir, Vlak u snijegu, Vuka samotnjaka, Kravu na mjesecu, Baltazara, prvi hrvatski film za djecu Duh u močvari, kao i simpatični Duh babe Ilonke iz novije produkcije, te proslavljeni hrvatski dječji film Izgubljena olovka iz 1960. godine, prikazan u Veneciji gdje je ovjenčan Zlatnim lavom i Cannesu gdje se smjestio u laskavih top deset najboljih dječjih filmova svih vremena.

Žanrovski miks i filmski program specifičan za svaki grad - besplatno

Umjetnička voditeljica manifestacije, Irena Škorić, uz pomoć stručnih suradnika: Borivoj Dovniković – Bordo i Tomislav Gregl - selektori za animirani film, Branko Ištvančić - selektor za dokumentarni film, Leila Topić - selektorica za nove medije, sastavila je specifičan filmski program za svaki grad uključen u projekt.

U raznovrsnom filmskom miksu, u jednoj noći imati ćemo priliku vidjeti neka posebna ostvarenja koja se nema tako često prilike vidjeti na kino-platnima poput 13 digitalno restauriranih filmskih klasika (Kameni horizonti, Posljednji podvig diverzanza Oblaka, Pad Italije, Plavi 9, Carevo novo ruho, Ambasador…), jednog od najgledanijih domaćih filmova u povijesti, Tko pjeva zlo ne misli, kao i prvog hrvatskog zvučnog filma Šešir Oktavijana Miletića iz 1937., a tu su još i najznačajniji dokumentarci domaće kinematografije, program digitalno restauriranih kratkih filmova Ante Babaje (Ogledalo, Nesporazum, Jury, Ljubav) u spomen na 5.obljetnicu smrti znamenitog hrvatskog redatelja, te popularni animirani filmovi koji su ostvarili velik uspjeh na domaćim i inozemnim filmskim festivalima. Tu su i bezvremenski domaći hitovi koji se i dan-danas s jednakim guštom i žarom gledaju (Vlak u snijegu, Breza, Sinji galeb…) te nekoliko ekskluzivnih premijernih projekcija (Yulia, Sveci).

Cijeli je program, koji traje od 18 sati do 2 sata u noći i tematski je prilagođen svakom pojedinom gradu, za sve posjetitelje besplatan, a u jednoj će se noći 'odvrtjeti' više od 150 filmova.

Zagrepčani će najbolje hrvatske filmove moći gledati na 5 različitih lokacija - Kino Europa (Velika dvorana i Dvorana Muller), Cineplexx Centar Kaptol, KIC, a tu su i posebni programi u Centru za kulturu i obrazovanje Susedgrad te Kinu Gorica u Velikoj Gorici. U Dubrovniku, filmovi će se vrtjeti u Kinu Sloboda i Dvorani Visia, u Puli u Kinu Valli, u Splitu u Cineplexxu City Centra One, u Osijeku u Kinu Urania, u Sisku u Domu kulture 'Kristalna kocka vedrine', u Hrvatskom Domu u Hrvatskoj Kostajnici, u Kutini u kinu Moslavina.

Vremeplov filmske glazbe na svečanom otvorenju u Kinu Europa

Svečano je otvorenje zakazano za 20 sati u Kinu Europa u Zagrebu koje je svojom ambijentalnošću i 'duhom dobrih starih vremena' idealno za poseban program te večeri kojim će goste voditi omiljena glumica s malih i velikih ekrana Ksenija Pajić. Ulaz na svečano otvorenje je besplatan. Na početku će glazbenim vremeplovom kroz povijest hrvatske filmske glazbe na koncertu "Melodije velikog ekrana" 'zaploviti' vrhunski ansambl Acoustic Project, kada ćemo se uz najdraže kadrove i dobro nam znane melodije, u aranžmanu Frane Đurovića i Dubravka Palanovića, moći prisjetiti bezvremenskih hrvatskih filmova poput Vlaka u snijegu, Glembajevih, Malog mista, Sinjeg galeba, Bitke na Neretvi, Baltazara, Čudesne šume, Ciguli Miguli, Kužiš stari moj, Breze, Tko pjeva zlo ne misli, Vatroslava Lisinskog, U gori raste zelen bor i drugih.

Hrvatska premijera „biografije na filmu“ Yulije Tymoshenko

Uz projekciju jedinog hrvatskog Oscarom nagrađenog filma - Surogat - goste očekuje i dojmljivi kolaž kratkih filmova s početka stoljeća koji će ih svojim nevjerojatno živopisnim i zanimljivim crticama iz života starog Zagreba sigurno ugodno iznenaditi, a posebna filmska poslastica 'servirat' će se u 22 sata. Riječ je o hrvatskoj premijeri prvog i jedinog biografskog filma o prekrasnoj i intrigantnoj ukrajinskoj političarki Yuliji Tymoshenko, ikoni Narančaste revolucije. Film koji već sada budi velik interes redateljski potpisuje obiteljsko-redateljski duet, Jakov i Dominik Sedlar, koji su osim nikad viđenih materijala 'pogleda izbliza' u njen život iza medijskih kulisa, za iskrene komentare pridobili i Vaclava Havela te Paola Coelha, dok tekst interpretira Armand Assante.

Za sve izdržljive i istančanog celuloidnog ukusa preporučuje se posljednji film svečanog otvorenja, Transatlantic redatelja Mladena Jurana, koji počinje točno u ponoć. Prvi hrvatski film snimljen u SAD-u, s vječnom temom hrvatskog 'trbuha za kruhom', četiri Zlatne arene te gostovanjima na A-festivalima, budi znatiželju jer glavnu ulogu ima Melita Jurišić, danas zvijezda Mad Maxa, koja glumi uz bok Charlize Theron.

FILMSKA TRIBINA: Hrvatski film i financiranje koprodukcija: između umjetnosti i interesa

Vođeni prošlogodišnjom žustrom debatom na temu hrvatskog filma između umjetnosti i publike u kojoj je palo mnoštvo teških riječi, ali se našlo i nekoliko istomišljenika, ove će se godine, pod voditeljskom 'navigacijom' filmskog kritičara Boška Picule, raspravljati o financiranju koprodukcija u domaćoj kinematografiji.

Sukladno europskoj praksi prema kojoj je zajedničko produciranje filmova od strane više nacionalnih kinematografija često i poticano, hrvatski su filmaši posljednjih godina sve češće angažirani u koprodukcijama. Pritom su hrvatski partneri u ovim filmovima nositelji ili većinskog dijela projekta ili njegova manjeg dijela. Filmske koprodukcije su sinergija umjetničkog rada te kulturnih i financijskih interesa svih angažiranih strana, ali i područje koje i dalje izaziva različite dvojbe. Tribina u tom smislu traži odgovore na nekoliko ključnih pitanja. Na koji su način dosad realizirane koprodukcije u kojima je sudjelovala hrvatska kinematografija, poglavito s kinematografijama susjednih država? Jesu li se ovi projekti isplatili, i u umjetničkom, i u financijskom smislu? Jesu li ostvarene koprodukcije bile u korist svih strana ili je neka od njih ipak slabije prošla? Koja je općenito budućnost filmskih koprodukcija u Europi i svijetu?

Tribina će poslužiti i kao početak javne rasprave na ovu temu, a u interaktivnoj atmosferi gdje su sva pitanja dobrodošla sudjelovat će poznata imena iz svih segmenata filmske struke, između ostalog redatelj Veljko Bulajić, redatelj Jakov Sedlar, filmski kritičar Krešimir Košutić, redatelj i direktor Jadran filma Vinko Grubišić i Sanja Ravlić, bivša umjetnička savjetnica za Filmske koprodukcije s manjinskim hrvatskim udjelom u HAVC-u.

Cilj nam je od za sada skromnog vala dobre nade u interes hrvatske publike za domaći film, u toj jednoj Noći, stvoriti trajnu, čvrstu vezu hrvatskog filma i hrvatskih gledatelja koja će to zanimanje s vremenom pojačavati te prenositi na nove naraštaje.

Upravo zbog toga, ULAZ NA SVA DOGAĐANJA POTPUNO JE BESPLATAN!

Manifestacija će se održati pod Visokim pokroviteljstvom Predsjednice Republike Hrvatske gđe. Kolinde Grabar – Kitarović.